#crtica: Prvić

21. VII. 2018.

Prvić je otok ispred Šibenika, s dvama naseljenim mjestima. To su Prvić Luka i Prvić Šepurine, udaljeni kilometar hoda. P. Luka je, kako joj ime da nagovijestiti, ušuškana u uvalici i sigurna od morskih neverina. Šepurine su, pak, na vanjskoj strani otoka i gledaju na otok Tijat preko puta.


TIJAT

Moje povlačenje na Prvić započelo je upravo Tijatom. Kultnim Jadrolinijinim brodom Tijat. Tijat je porinut 1955. godine, kada je cjelogodišnja naseljenost otoka bila mnogo gušća pa se život oslanjao na svakodnevnu povezanost otoka i kopna. Danas je vožnja Tijatom jedna od najživopisnijih redovnih linija u brodskom prometu Dalmacije. Već nekoliko minuta pošto isplovi iz šibenske luke, a prije nego li uđe u Kanal sv. Ante, Tijat će vas počastiti panoramom Grada. Odmah potom, brod će vas lagano uvesti u Kanal prolazeći između vile Moj Mir i Martinske. Nekoć je između tih dviju litica, dolje pod morem, stajao razvučen lanac koji je služio sprječavanju nepoželjnih ulazaka u zaljev. Danas je negdje tuda na morskome dnu postavljena podvodna kamera Instituta Ruđer Bošković (klik za livestream podmorskog života Šibenika ♡)

Još zaokupljena panoramskim vedutama Šibenika, s lakoćom sam utonula među sanjive litice Kanala. Pored UNESCO-om zaštićene kulturne baštine, tvrđave Sv. Nikole, i srcima Šibenčana i prijatelja zaštićene baštine Jadrije, dobri stari Tijat nastavio je ka Zlarinu i Prviću, mome odredištu za dan. Tijat će onda nastaviti svoj put u Vodice, odakle će kasnije krenuti natrag. I tako nekoliko puta dnevno…


PRVIĆ ŠEPURINE

Još za pristajanja na Zlarin, a posebno po silasku na Prvić, obuzela me hipnotička otočka vibra. Svima nam je katkad potrebna točka kojoj ćemo usmjeriti pogled, a ja sam znala da ću ju sebi naći na otoku. Na mjestu gdje se protek vremena mjeri tek jačinom povjetarca.

Uštekavši se na jednu osamljenu stinu ispod borića, uronila sam noge u more i… dozvolila mu da mi očisti dušu i tilo. Znate već, more ne pita. Ali njegova modra krv slobode nekom vrstom slane osmoze velikodušno prelazi u sustav svakoga tko mu dođe blizu. Tako je i moj sustav tih nekoliko sati prošao katarzično miješanje s valovima.

Kada se vjetar polako dizao, naslutila sam da će uskoro vrijeme ručka, kada će mi se pridružiti L. i K.

Na mulu je energija netom pristiglih putnika jasno odskakala od ležernog ritma otoka. Ta očito nervoznija aura kojom se pristanište napunilo u nekoliko trenutaka, nagnala me da uzmem njih dvije za ruku i brže bolje ih odvučem u utrobu mista. Osim toga je i glad polako palila lampice žurnosti. Tako smo sve riješile jednostavnim odlaskom na pizzu. Korisno je spomenuti da je omjer cijene i kvalitete s obzirom na špicu sezone bio sasvim ugodno iznenađenje.

Nakon hladne bevandice, baterije su bile napunjene za povratak na plažu. Ipak, ovoga puta nismo izlazile iz mjesta. Spletom sretnih okolnosti i znatiželje, završile smo na prekrasnoj privatnoj plažici ispred jedne napuštene kućice. Od mnoštva posjetilaca koji su te subote pristigli na Prvić, nama je društvo pravio samo jedan lokalac. Rak kojeg smo nazvale Špiro.

Vibrantnost Šepurina posebno je začinjena istodobnom svevremenošću i bezvremenošću, što je teško riječima opisati. Kamene kućice uljepšane smeđim, zelenim ili plavim škurama. Tiramoli razvučeni na zraku. Cviće u pitarima, cviće u zidovima, cviće u krovovima. Agave, borići, oleandri, i drugo nisko raslinje. Ribarske mriže, bačve vina, stolovi na teracama uz more, jarboli i jedra brodica. Miris soli, ribe, ružmarina i lavande. Definicija je to Mediterana.


PRVIĆ LUKA

Ni Prvić Luka ne zaostaje u demonstraciji mediteranske superiornosti među rajevima na zemlji. Nešto dotjeranija, s većom turističkom ponudom, ipak zadržava neodoljivi šarm malog dalmatinskog mista. Naseljen još od antičkog doba, ovaj otok procvat doživljava u srednjem vijeku kada postaje omiljeno odredište šibenske aristokracije za gradnju vila i ljetnikovaca. O tome svjedoče i dan danas postojana velebna zdanja, među kojima je i vila obitelji Vrančić.

Faust Vrančić (1551. – 1617.) bio je hrvatski polihistor, jezikoslovac, izumitelj, diplomat, inženjer, svećenik, biskup. U svijetu je, pak, najpoznatiji po izumu padobrana kojeg je i sam uspješno isprobao skokom s jednog venecijanskog tornja. Homo Volans, odnosno leteći čovjek.

Faust je prije svega ipak bio Homo Universalis u punom smislu tog renesananog termina, te jedan od najvećih umova 16. stoljeća. Mnoge njegove umotvorine su tehnički i tekstovno opisane u djelu Machinae Novae. Ostavio je i značajan doprinos jezikoslovstvu sastavivši Rječnik pet najuglednijih europskih jezika: latinskoga, talijanskoga, njemačkoga, dalmatinskoga i ugarskoga. A kao istaknuti intelektualac bio je i tajnik cara Rudolfa II. Habsburškog na njegovom praškom dvoru.

Umro je u Mlecima, odakle je prema vlastitoj želji prenesen u Prvić Luku. Danas je tamo aktivan Memorijalni centar njegova imena, u kojem je moguće razgledati makete, djela i informacije o životu čovjeka koji je čovječanstvu darovao krila.


Knjiška preporuka ~

Ako biste tražili preporuku knjige za posjet Prviću, preporučila bih upravo jednu o ovom vizionaru. Radi se o romanu šibenskog pisca Omera Raka, pod nazivom “Arkana Fausta Vrančića Šibenčanina”. Okosnica romana je povijesna činjenica, koju je istražio i zabilježio šibenski svećenik i povjesničar don Krste Stošić. Prema podacima, 1864. godine na Prviću je provaljeno u grob Fausta Vrančić.  Lopovi su umjesto blaga pronašli hrpu papira. Papiri, čiji je sadržaj do danas ostao nepoznat, tada su vjetrom raspršeni po otoku. U Arkani se glavni lik Gabrijel 1991. godine igrom slučaja suočava s kriptiranim sadržajem tajnovitih spisa, pa se baca u traženje odgovora na mnoga pitanja. Radnja se dalje paralelno odvija u rujnu 1991., u danima kada je počinjao napad na Šibenik, i u 16. stoljeću na dvoru cara Rudolfa II., gdje je djelovao Faust Vrančić. U potpunosti lišena mržnje, ova knjiga je snažno nabijena emocijama. Kroz uspomene, ljubav prema gradu i životu, te psihološke portrete ljudi, u tekstu se idealistički nameće pitanje bi li legendarni alkemijski kamen mudraca mogao spriječiti ono što se dogodilo kasnije 90-tih. Također, roman vrvi povijesnim podacima, te opisima Šibenika i Praga, a pomalo i Prvića, zbog čega bi ga zasigurno bilo jako zanimljivo čitati baš ovdje.


No, da se vratimo ljetu 2018…

Polako je stizala noć i krenuli smo prema mulu. Brod je, naravno, kasnio. Vrijeme koje smo time dobile uložile smo na terasu Memorijalnog centra kako bismo popile kavu.

Uostalom, kakav bi osobni preporod to i bia bez budnog espressa sa zrikavcima u pozadini i bojama sutona kao točki kojoj ću usmjeriti pogled?

Vaša V.

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out /  Change )

Google photo

You are commenting using your Google account. Log Out /  Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out /  Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out /  Change )

Connecting to %s

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

Blog at WordPress.com.

Up ↑

%d bloggers like this: